Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci

Svjetska zdravstvena organizacija je ove godine, povodom Svjetskog Dana Zdravlja, ukazala na 10 osnovnih činjenica koje povezuju klimatske promjene i zdravlje ljudi:

1. U zadnjih 50 godina ljudske aktivnosti, naročito izgaranje fosilnih goriva, uzrokovalo je otpuštanje velikih količina ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. To su plinovi koji utječu na globalnu klimu. Atmosferska koncentracija ugljičnog dioksida povećana je za 30% u odnosu na predindustrijsko vrijeme. Kao posljedica toga, u donjim dijelovima atmosfere zadržavaju se veće količine topline. Rezultirajuće promjene u globalnoj klimi donose niz rizika po zdravlje ljudi od smrtnih slučajeva uzrokovanim toplotnim udarima do različitih infektivnih bolesti.
2. Krećući se od ekvatora prema polovima klima i vrijeme imaju moćan direktan i indirektan utjecaj na ljudski život. Vremensko-klimatski ekstremi kao što su teške kiše, poplave, uragani, uništavaju ljudske živote, imanja i kuće. Oko 600.000 ljudi umre od posljedica prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim neprilikama.
3. Intenzivne i nagle promjene temperature mogu uzrokovati toplinski stres (hipertermiju) ili ekstremnu hladnoću (hipotermiju) i mogu voditi povećanim stopama smrtnosti od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Studije pokazuju da se rekordni temperaturni ekstremi u zapadnoj Europi u ljeto 2003. godine mogu povezati sa 70.000 smrtnih slučajeva više nego u istom razdoblju u prethodnoj godini.
4. Povećanje globalne temperature utječe na razinu i sezonske izmjene biljnih polena koji uzrokuju astmu. Oko 300 milijuna ljudi pati od astme, a u 2005. godini od astme je umrlo oko 255.000 ljudi.
5. Još jedna posljedica globalnog zatopljenja jest povećanje razine mora i oceana koje uzrokuje poplave obalnog područja i raseljavanja ljudi. Trenutno pola ljudske populacije živi u obalnom području. Neka od najosjetljivijih područja su dolina rijeke Nil u Egiptu, dolina rijeke Ganges u Bangladešu, Maldivi u Indijskom oceanu te Maršalovo otočje i otočje Tuvalu u Pacifiku.
6. Obilne kiše mogu uzrokovati smanjenje pitke vode tj. zagađenje postojećih izvora. Nedostatak vode ili slaba kvaliteta vode može pogoršati higijenu i zdravlje ljudi. Zagađena voda i njeno konzumiranje povećava broj oboljelih od dijareje koja svake godine usmrti oko 1,8 milijuna ljudi.
7. Nedostatak vode za piće tjera ljude da transportiraju vodu na velike udaljenosti i rade zalihe. To može dovesti do zagađenja vode koja služi za opskrbu kućanstva i uzrokovati bolesti.
8. Klimatski uvjeti utječu na prijenos bolesti putem vode ili npr. komaraca. Bolesti usko povezane s klimom su među najvećim globalnim ubojicama. Samo proljev (dijareja), malarija i neuhranjenost uzrokovali su u 2002. godini preko 3 milijuna mrtvih, oko jedna trećina umrlih je u Africi.
9. Nepravilna prehrana i pothranjenost uzrokuju na milijune smrtnih slučajeva svake godine. Smatra se da povećanje temperature planeta i promjenjivost kišnih razdoblja uzrokuje pad godišnjih prinosa u mnogim tropskim regijama gdje je nedostatak hrane već odavno problem.
10. Koraci koji se poduzimaju radi smanjenja emisije stakleničkih plinova trebali bi umanjiti utjecaj klimatskih promjena i izazvati pozitivne učinke na zdravlje. Na primjer, propagiranje uporabe javnog prijevoza, bicikla ili hodanja umjesto korištenja osobnih automobila može smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i poboljšati javno zdravlje. Smanjile bi se ozljede u prometu, zagađenje zraka, smanjile bi se bolesti dišnih puteva, srca i krvožilnog sustava. Povećana razina fizičke aktivnosti može smanjiti ukupnu stopu mortaliteta.