ISTRAŽIVANJE PROMIŠLJANJA UČENIKA ČETVEROGODIŠNJEG OBRAZOVANJA ZAVRŠNIH RAZREDA KROZ RAZLIČITE STRUKE U TEHNIČKOJ ŠKOLI RUĐERA BOŠKOVIĆA VINKOVCI
Autor: Andreja Pokas, 9. 2. 2025.
Visokoškolska obrazovna želja za postignućem određuje ambicije i ciljeve koje mladi ljudi imaju u vezi iskustvima na visokoškolskoj razini i smatramo ih među najsnažnijim među odrednicama obrazovnih, karijernih i životnih izbora. Želja za postignućem i u tome visoka motiviranost povezana je s razvojem identiteta, osobnom dobrobiti i smanjivanjem rizika od socijalne isključenosti. Želje učenika za nastavkom školovanja u istom ili sličnom području tijekom srednje školskog obrazovanja su dinamične što dokazuje ovo istraživanje i razvijaju se i doživljavaju promjene tijekom četiri godine školovanja. Ne razvijaju samo kroz pojedinačne osobine i obrazovna iskustva nego i u interakciji s roditeljima, vršnjacima, školom, zajednicom u kojoj učenik živi, kao i pod utjecajem njegove trenutačne ekonomske situacije i drugih činitelja kod odluke. Stoga je ovo istraživanje želja maturanata Tehničke škole Ruđera Boškovića vrlo zanimljivo za promatranje, kamo će se usmjeriti u budućnosti, što istinski žele i čemu se nadaju u profesionalnom smislu.
Ispitani uzorak sastojao se od 99 ispitanika, učenika završnih razreda različitih struka od strojarsko računalnih tehničara, tehničara mehatroničara, elektrotehničara, građevinskog tehničara i arhitektonskog tehničara.
Neke od navedenih smjerova ponudila je samo naša škola u Vukovarsko -Srijemskoj županiji.
Iz istraživanja je vidljivo da su učenici kod upisa u prvi razred srednje strukovne škole odabranu školu smatrali prvim izborom u visokom postotku od 87% te da su bili visoko motivirani prema osobnoj želji od 67%. Mali postotak je onih učenika kojima su pomoć prilikom odabira pružili roditelji ( 11%) te braća, sestre, prijatelji (7%).Jedan dio učenika ( 15%) navodi nešto drugo gdje u iskazu što drugo govori o prijedlogu nastavnice iz osnovne škole, robotici u osnovnoj školi, isključivo odluci roditelja, zanimanje za struju i elektroniku pa sve do onih koji nisu znali što bi upisali.Kod upita zadovoljstva odabranom strukom većina učenika je izrazila djelomično zadovoljstvo ( 41%), dok je 29% u potpunosti zadovoljno odabirom. Manji dio učenika (18%) izrazili je nezadovoljstvo upisanim smjerom, dok 11% nije sigurno u svoje promišljanje o tom pitanju.Na upit o prezahtijevnosti upisanom smjera 62% smatra djelomično prezahtjevnim ali većinom nije, dok 16% smatra većino prezahtjevnim upisani smjer, 16% smatra prezahtjevnim u potpunosti, dok ostali nisu sigurni. Rezultati nas upućuju na obim sadržaja koji je potrebno svladati tj. zahtjevnosti školskog Kurikulla.Od 99 ispitanika je 43% djelomično zadovoljno dosadašnjim uspjehom u odabranom zanimanju, dok je 24% u potpunosti zadovoljno. Tridesetak posto niti jeste ,niti nije zadovoljno i jako mali postotni dio „ne zna ni sam“. Ovaj odgovor nas upućuje na spoznaju kako su učenička očekivanja od sebe i kriterija bila drugačija od postignuća tijekom četiri godine školovanja.Kad se postavilo pitanje o kompetencijama koje ova škola omogućuje u odabiru posla kojim se žele baviti u budućnosti respektabilan postotak od 47% sa sigurnošću su ustvrdili da im škola omogućuje kompetencije za posao, dok 20% smatra da su stekli djelomične kompetencije što u ukupnosti na broj ispitanika daje 67%.Iako ih 13% nije sa sigurnošću znalo , 20 % ih je sigurno da nisu stekli izvjesne kompetencije. Razlozi mogu bit različiti od slabe motiviranosti, promjene odluke u odabiru budućeg zvanja…..i sl. Od 99 ispitanika završnih razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića Vinkovci 61% učenika sa sigurnošću namjerava upisati fakultet nakon završene srednje strukovne škole, 24% možda ali ne odmah i svega 15 % ne namjerava upisati studij. Razlozi za izostanak upisa studija mogu biti različiti od socijalnih prilika u obitelji do trenutne demotiviranosti za dalje učenje.Tijekom četverogodišnjeg školovanja odluka ispitanika u 17% je pala na isti fakultet kao i odabir srednje školskog smjera obrazovanja, 25% srodan tehnički fakultet, dok je 18% ispitanika odlučilo da ne želi upisati fakultet u smjeru sličnom koji je pohađao /la nego nešto sasvim drugo. 17% se namjerava zaposliti bez upisanog fakulteta a 22% još nije odlučilo. Visoki postotak neodlučnih upućuje na mogući zaključak da će konačne odluke donijeti do roka kad se trebaju prijaviti i rangirati na odabranim fakultetima.Oni koji se žele zaposliti 29% ih je u uskom području zanimanja za koje su se školovali, 24% izvan struke a visoka 32% se još nije odlučilo. Uistinu respektabilan broj učenika koji su u promišljanju te nisu sigurni u ponuđene opcije.Visoka motiviranost u budućnosti uputila je ispitanike na odgovor da žele 37% uz rad studirati neko područje, 23% da to ne žele i 39% naprosto nisu sigurni u svoju odluku.Od ispitanika koji sebe u budućnosti vide u zaposlene u Republici Hrvatskoj je 41% , ostali ili će se zaposliti u EU ili izvan nje ili uopće nemaju još jasnu predodžbu, 33% želi osnovati svoju tvrtku, 27 % žele raditi u državnoj ili javnoj instituciji, 8% u već „uhodanoj“ obiteljskoj tvrtki a ostali ne znaju za sada.Uopćeno, očekivanja ispitanika o profesionalnoj budućnosti su u visokom postotku od 80%, a 20% ih je slabije motivirano ili uopće od sebe nemaju očekivanja.Prema upisanim strukama u četverogodišnjem obrazovanju u anonimnoj anketi je sudjelovalo 3 ispitanika strojarsko računalnih tehničara. Prema iskazanim rezultatima školovanje im je prezahtjevno i na većinu upita odgovorili su da nisu sigurni u svoje odluke u promišljanju.Ispitanici smjera Elektrotehničar sudjelovali su u potpunosti 23 ispitanika od čega je 87% odgovorilo da im je upis u smjer bila osobna i prva želja, 13% ih je u potpunosti zadovoljno i kompetentno, 13% uopće nije, dok je 74% djelomično zadovoljno. 18% ispitanika navedenog smjera želi upisati isti ili srodni fakultet, dok će se ostali zaposliti.Prilikom anketiranja učenika smjera Tehničar mehatroničar 62% im je prvi izbor i osobna želja, a ostali su odgovorili da su utjecaja imali roditelji, braća, sestre i prijatelji te nešto drugo. 54% učenika kojima je odabir smjera školovanja bio prvi izbor i osobna želja žele studirati isti ili srodni fakultet svom školovanju,7,69% se želi zaposliti bez studiranja, dok su ostali odgovorili da nisu sigurni, možda studirati ali ne odmah ili nisu još donijeli odluku.18 ispitanika smjera Građevinski tehničar imaju namjeru 33% studirati, ali ne nužno isti ili srodan fakultet iako im je 61% izbor bio osobna želja i prvi izbor1 prilikom upisa, 11% zaposliti ,ostali nisu sigurni.Rezultati istraživanja ispitanika smjera Arhitektonskog tehničara pokazali su da je 60% učenika upisalo smjer struke kao prvi izbor na vlastitu želju, od čega je 30 % sigurno da želi upisati isti ili srodan fakultet, ostali nisu trenutno sigurni u svoje odluke. 40% ispitanika je u potpunosti zadovoljan odabranom strukom i smatra se kompetentnim, ostali su djelomično zadovoljni stoga ih 85% želi upisati isti ili srodan fakultet,5% ih se želi zaposliti nakon srednje škole dok se ostali nisu još odlučili.
Napomena :
Detalji analize priloženi su u pogledajte u dokumentima.
Provela istraživanje i analizu: Andreja Pokas












