Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci

U ovom školskom istraživanju odabrano je 70 učenika /učenica starosti od 15 do 18 godina iz Tehničke škole Ruđera Boškovića Vinkovci koje je odgovorilo na upite o percipiranju razrednog okruženja u kojemu se nalaze kroz više godina školovanja u srednjoj školi.

Na upit jesu li koga poznavali u novom razrednom odjelu iz ranijeg života, brata, sestru, rođaka/inju, prijatelja/ icu preko polovine ispitanika 53% odgovorilo je potvrdno što je olakšalo međuljudski odnos u novom okruženju, dok  47% nije ranije nikoga poznavalo do ulaska u novi razredni odjel i dolaskom je ostvarivalo nove međusobne interakcije s drugima.

Od ukupnog broja ispitanika 77% se pozitivno snašlo u novom okruženju, što govori u prilog emocionalnom i socijalnom razvoju učenika u razrednom okruženju, 14% ih se odvojilo od pojedinaca s kojima nije ostvarilo pozitivnu interakciju, zaštićujući svoje međusobne kontakte i odnose s drugima,7% nije sigurno u odgovor, a svega oko 2% ima jako loša iskustva s razrednim odjelom.

Kada se govorilo o ispunjenju očekivanja od razrednog odjela 46% ispitanika je tvrdilo da je razredni odjel ispunio njihova očekivanja,30% nije imalo prethodno nikakva očekivanja pa im je nebitno ispunjenje dok je 19% je pomalo razočaranih što bi značilo da su očekivali drugačiju razrednu klimu, možda sličnu onoj koja im je bila pozitivna u osnovnoj školi ili pozitivnijoj od već doživljene.

Na upit o vlastitim osjećajima stvorenim temeljem komunikacije s kolegama/icama u razrednom odjelu 63% ispitanika osjeća se vrlo prihvaćenim u potpunosti i visokih 90 % smatra interakciju vrlo pozitivnom jer se uvažavaju njihova mišljenja što pretpostavlja zadovoljstvo  zajedničkom interakcijom. 7% ispitanika smatra da drugi nisu zaiteresirani za njegovo /njezino mišljenje o zajedničkim problemima dok 34% nije u potpunosti zadovoljno interakcijom u razrednom odjelu.

Kad  se upit odnosio na zajedništvo prilikom  planiranja i provođenja zajedničkih organiziranih aktivnosti izvan škole poput razrednih višednevnih stručnih  putovanja, jednodnevnih izleta ili poludnevnih posjeta kulturnim ustanovama i slično 80% ispitanika osjećalo se dijelom razredne cjeline, 11% ih nije bilo sigurno kako se osjećaju u tim trenutcima.

 Promatrajući dublje odnose u razrednom odjelu  poput „Mogu li računati na razrednu  podršku i pomoć prilikom nadoknađivanja propuštenog gradiva u obliku posudbe bilješki iz pojedinih predmeta, objašnjenja nejasnoća ako zatražim ,obavijesti o ispitivanju koje je najavljeno u mom odsustvu i sl.“ 64% ispitanika odgovorilo je  da im uvijek u svakom trenutku većina  rado želi priskočiti u pomoć, 26% smatra da im razredni kolege priskaču u pomoć na  njihov upit i ograničeno, 6% tumači ponašanje razrednog odjela nezainteresiranim za njihove potrebe, a 4% ih se ustručava pomoć i zatražiti.

Interakcija u druženju za vrijeme odmora u odgovorima je u 66% ispitanika u malim razrednim skupinama, 27% ih smatra da se svi u razredu  vole družiti zajedno  pod odmorima između nastavnih sati, no 4% ispitanika želi odmore provoditi sami u svom miru što upućuje na zaključak da se nisu najbolje snašli u razrednoj interakciji.

 Ako bi se privremeno narušili međuljudski odnosi u razrednom odjelu 51% bi ignoriralo nastalu situaciju, ni na koji način ne bi se uključilo u popravak iste, iako učenici imaju  slobodu samostalnog oblikovanja vlastitih stajališta, 41% bi se uključilo kako popraviti nastalu situaciju svojim prijedlozima ili aktivnostima u razredu, iznoseći vlastita mišljenja o  temi i raspravljajući o različitim stajalištima, dok bi 31% bi predložilo razredniku ili razrednici vlastiti prijedlog za bolju razrednu suradnju ohrabreni mogućnošću promišljanja i sudjelovanja.

 Dobiveni odgovori da 51% ispitanika je u potpunosti zadovoljan rješavanjem razrednih nesuglasica pretpostavka je da očekuju rješavanje od strane razrednika/ice ili stručnih službi pa su u istom postotku pasivni promatrači. Takvo ozračje ne  pruža sigurno okruženje u kojemu vladaju međusobno uvažavanje i pozitivni međuljudski odnosi i u kojemu učenici uče na temelju izloženosti suprotstavljenim gledištima jer nisu dovoljno ohrabreni nego su oči uprte u voditelja ili stručnog suradnika.

Jedno vrlo bitno pitanje :“U trenutcima  nezadovoljstva razrednim odjelom utječe li  na moju motivaciju u učenju?“ u odgovorima je stvorilo dojam da na 44% ispitanika uopće odnosi u razredu ne utječu na  intrizičnu motivaciju u učenju, 33% ispitanika može te situacije odvojiti od motivacije za učenjem dok 14% smatra da to jako utječe na njihov odnos prema učenju ili 9% koje pogađaju neka nerazumijevanja kolegica i kolega u razrednom odjelu. Rezultati su pokazali pojedinačnu osjetljivost ispitanika u situacijama raskoraka između stvarnog i poželjnog razrednog ozračja samo kod manjeg broja ispitanika.

No, istraživanje u ukupnosti upućuje na zaključak da je razredno ozračje potiče učenika na  svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen rad kroz  pozitivno ozračje  koje mu /joj olakšava učenje odražavajući  pozitivan odnos i motiviranost učenika za učenje u razrednom odjelu.

Napomena :Detalji analize priloženi su u  pogledajte u dokumentima. 

Istraživanje provela i analizirala : Andreja Pokas, mag. ing. građevinarstva