Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci

Na početku su ispitanici odgovarali na upit gdje ih je 39% smatraju li pisanje domaćih uradaka važnim ponavljanjem gradiva, učenjem ili utvrđivanjem već stečenih znanja gdje ih je 39% smatralo važnim dok je 42% uopće ne smatra važnim, ostali postotak (19% ) je priznao da im pisanje domaćih zadaća stvara poteškoću u samostalnom radu pa ih nisu rado voljni pisati.

Doprinos u učeničkom upravljanju vremenom za učenje, motivaciji u planiranju obveza  samoregulaciji vremena za učenje, odgovornosti i samostalnosti u radu ispitanici su u 27% smatrali bitnim, 29% misli da im uopće ne pomaže, dok veliki postotak ispitanika od 44% smatra gubitkom slobodnog vremena bez učinaka na njihove kompetencije.Kada su promišljali o svojim osjećajima koji se javljaju zbog obveze pisanja domaćih uradaka 44% smatra navedeno izvorom stresa i napetosti zbog samostalne obveze i roka za nju, 33% se smatra nekompetentnim bez pomoći kolega ili kolegica u razrednom odjelu, dok je svega 23% se smatra visoko motiviranim za izraditi samostalni rad kod kuće u miru. Pretpostavka ovom  pozitivnom odgovoru su odlični i visoko vrlo dobri učenici kojima je uspjeh i kompetencije  iznimno važni. Ostali će ili prepisati od nekog u školi jer nemaju svjesnost o pozitivnom izazovu pronalaska rješenja.

Svjesnost o važnosti domaće zadaće u smislu učenja odgovornostima i razvojem navike učenja ima samo 29% ispitanika, dok 44% misli da im služi samo za odgađanje obveze učenja. 28% se ipak odlučilo da ih domaća zadaća uvjetno „ prisili“ na dosjećanje onoga što su u školi učili.Promišljanja ispitanika o funkcionalnosti samostalnog istraživanja, pripremanja i pisanja kod kuće nakon čega na nastavnom satu provjeravaju svoje spoznaje i zaključke smatraju jako važnim 31%, uvjetno funkcionalnim 38% dok je slabije motivirano 31% koji ne žele dodatni rad.

Kad je u pitanju etičnost i moral kod prepisivanja domaćih zadaća 29% ispitanika nije zabrinuto zbog ne etičnosti ili suprotnosti osposobljavanjem za rad, 40% dijeli mišljenje da to svi učenici rade, a 31% želi brzinske rezultate na lak način i pri tome im nije važno kako će do njih doći. Odgovori upućuju na društveni pad morala koji se odražava i na učeničko promišljanje o etičnosti ponašanja.

Upit ispitanicima o razvoju njihove kreativnosti, istraživanja i razvoja njihova interesa u 38 % su izrazili želju što više sudjelovati u tome kako bi razvili kompetencije, 34% je samouvjereno da im neće biti potrebno u obavljanju budućeg posla dok 27% inertno jer namjeravaju promijeniti buduće zanimanje.

Na pitanje koliko ih intrigiraju rezultati istraživanja koje im zadaje nastavnik na satu kao domaću zadaću 18% ispitanika je odgovorilo da su jako zaiteresirani , većinom su indiferentni (49%) jer trebaju uložiti trud i vrijeme ili su ih otpori u učenju kod kuće jači od interesa.29% ispitanika je mišljenja da im domaća zadaća  ne pomaže u postignuću boljih ocjena na ispitima, 19% smatra da  urađena domaća zadaća ima uzročno posljedičnu vezu sa boljim ocjenama na ispitima, dok je 53 % ispitanika misli da im samo ponekad pomaže.

Kod  upita vremena  uradaka kod kuće 2h ili više od toga važno zbog redovitosti i pravovremenosti samostalnog  ispunjavanja obveza 51% ispitanika smatra često važnim,  22% u potpunosti važnim što zajednički predstavlja većinu a polovina misli da profitira ukoliko zadaću uspije riješiti u 2h svog vremena kod kuće, dok je svega 27% odgovorilo ne slažući se s tom tvrdnjom.

Tvrdnju sa „PISA in Focus 46 OECD „ sa poveznicom socioekonomskog statusa učenika sa vremenom provedenim u izradi domaćih zadaća smatraju ispravnim 37%  sa urbanih područja i 28% ispitanika iz ruralnih područja dok 35% povezuje svoj rad kod kuće sa većim brojem braće i sestara koje treba čuvati ,pomagati u kućanstvu i sl.

Suglasnost u ukupnosti pisanja domaćih uradaka sa poveznicom uspjeha u kasnijim zvanjima uočava 21 % ispitanika, ostali ili treba podsjetnik ili uopće ne žele misliti o sadržaju iz škole kod kuće.

Detalji istraživanja priloženi su u datoteci.

                                                                      Istraživanje i analizu provela :

                                                                Andreja Pokas ,mag. ing. građevinarstva