| 2008-04-07 00:00:00 Svjetski dan zdravljaSvjetski dan zdravlja 7. travnja 2008. godine usmjeren je na potrebu zaštite zdravlja od štetnih posljedica klimatskih promjena. Svjetska zdravstvena organizacija je ove godine, povodom Svjetskog Dana Zdravlja, ukazala na 10 osnovnih činjenica koje povezuju klimatske promjene i zdravlje ljudi: U zadnjih 50 godina ljudske aktivnosti, naročito izgaranje fosilnih goriva, uzrokovalo je otpuštanje velikih količina ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. To su plinovi koji utječu na globalnu klimu. Atmosferska koncentracija ugljičnog dioksida povećana je za 30% u odnosu na predindustrijsko vrijeme. Kao posljedica toga, u donjim dijelovima atmosfere zadržavaju se veće količine topline. Rezultirajuće promjene u globalnoj klimi donose niz rizika po zdravlje ljudi od smrtnih slučajeva uzrokovanim toplotnim udarima do različitih infektivnih bolesti. Krećući se od ekvatora prema polovima klima i vrijeme imaju moćan direktan i indirektan utjecaj na ljudski život. Vremensko-klimatski ekstremi kao što su teške kiše, poplave, uragani, uništavaju ljudske živote, imanja i kuće. Oko 600.000 ljudi umre od posljedica prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim neprilikama. Intenzivne i nagle promjene temperature mogu uzrokovati toplinski stres (hipertermiju) ili ekstremnu hladnoću (hipotermiju) i mogu voditi povećanim stopama smrtnosti od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Studije pokazuju da se rekordni temperaturni ekstremi u zapadnoj Europi u ljeto 2003. godine mogu povezati sa 70.000 smrtnih slučajeva više nego u istom razdoblju u prethodnoj godini. Povećanje globalne temperature utječe na razinu i sezonske izmjene biljnih polena koji uzrokuju astmu. Oko 300 milijuna ljudi pati od astme, a u 2005. godini od astme je umrlo oko 255.000 ljudi. Još jedna posljedica globalnog zatopljenja jest povećanje razine mora i oceana koje uzrokuje poplave obalnog područja i raseljavanja ljudi. Trenutno pola ljudske populacije živi u obalnom području. Neka od najosjetljivijih područja su dolina rijeke Nil u Egiptu, dolina rijeke Ganges u Bangladešu, Maldivi u Indijskom oceanu te Maršalovo otočje i otočje Tuvalu u Pacifiku. Obilne kiše mogu uzrokovati smanjenje pitke vode tj. zagađenje postojećih izvora. Nedostatak vode ili slaba kvaliteta vode može pogoršati higijenu i zdravlje ljudi. Zagađena voda i njeno konzumiranje povećava broj oboljelih od dijareje koja svake godine usmrti oko 1,8 milijuna ljudi. Nedostatak vode za piće tjera ljude da transportiraju vodu na velike udaljenosti i rade zalihe. To može dovesti do zagađenja vode koja služi za opskrbu kućanstva i uzrokovati bolesti. Klimatski uvjeti utječu na prijenos bolesti putem vode ili npr. komaraca. Bolesti usko povezane s klimom su među najvećim globalnim ubojicama. Samo proljev (dijareja), malarija i neuhranjenost uzrokovali su u 2002. godini preko 3 milijuna mrtvih, oko jedna trećina umrlih je u Africi. Nepravilna prehrana i pothranjenost uzrokuju na milijune smrtnih slučajeva svake godine. Smatra se da povećanje temperature planeta i promjenjivost kišnih razdoblja uzrokuje pad godišnjih prinosa u mnogim tropskim regijama gdje je nedostatak hrane već odavno problem. Koraci koji se poduzimaju radi smanjenja emisije stakleničkih plinova trebali bi umanjiti utjecaj klimatskih promjena i izazvati pozitivne učinke na zdravlje. Na primjer, propagiranje uporabe javnog prijevoza, bicikla ili hodanja umjesto korištenja osobnih automobila može smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i poboljšati javno zdravlje. Smanjile bi se ozljede u prometu, zagađenje zraka, smanjile bi se bolesti dišnih puteva, srca i krvožilnog sustava. Povećana razina fizičke aktivnosti može smanjiti ukupnu stopu mortaliteta. |
| Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci |