U natjecanju je sudjelovalo 30 učenika i 30 nastavnika koji su rješavali 30 zadataka zatvorenog tipa unutar 20 minuta. Zadatci su se odnosili na poznavanje pravopisnih i gramatičkih pravila hrvatskoga standardnoga jezika, odnosno na njihovu primjenu na konkretnim primjerima. Kviz je bio anoniman, a bodove smo zbrojili unutar dvaju timova: Tima učenici i Tima nastavnici.

Prosječno je vrijeme rješavanja Tima učenici 10:31, a Tima nastavnici 12:31. Zanimljivo je navesti kako je Tim nastavnika 100 % točno odgovorio samo na jedno pitanje, a ono se odnosilo na pisanje naziva jednog od najpoznatijih vinkovačkih trgova – Trga bana Josipa Šokčevića. Tim učenika na isto je pitanje odgovorio s 0 % točnih odgovora odabirom odgovora – trg bana Josipa Šokčevića – pri čemu je zaboravljeno da je opća imenica trg dio naziva pa se stoga mora pisati velikim slovom. Tim učenika ni na jedno pitanje nije odgovorio 100 %.

Tim učenika najbolje je odgovorio na pitanje vezano uz broj slova hrvatske abecede – 94 % točnih odgovora – i određivanje 14. slova abecede – 90 % točnih odgovora – čime je pokazao bolje poznavanje abecede od Tima nastavnika koji je na ova dva pitanja odgovorio s 83 % i 93 % točnih odgovora. Također, učenici su bili znatno bolji u prepoznavanju primjera homonima (74 %, a nastavnici 53 %) i oksimorona (65 %, a nastavnici 21 %).

Složene rečenice među ponuđenima bolje prepoznaju učenici – 87 % točnih odgovora učenika i 83 % točnih odgovora nastavnika, no vrstu zavisnosložene rečenice uspješnije su odredili nastavnici – 55 % naspram 26 % točnih učeničkih odgovora. Znatno bolje znanje u odnosu na nastavnike učenici su pokazali u određivanju članova rečeničnog ustrojstva – subjekt točno određuje 84 % učenika i 53 % nastavnika, a predikat 55 % učenika i 23 % nastavnika.

Tim nastavnika bio je bolji u prepoznavanju pleonazama, rastavljanju riječi na slogove, određivanju trosložne riječi i primjera eponima, no učenici su bili bolji u deklinaciji riječi kabel i filtar, određivanju riječi sa slogotvornim r, prepoznavanju primjera palatalizacije te određivanju naglasnih cjelina. Podjednak rezultat oba su tima ostvarila u određivanju točnog primjera za instrumental društva koji obvezno dolazi s prijedlogom s/sa te u primjeru vrućih ćevapčića gdje su ostvarili rezultat iznad 70 % i pokazali dobro poznavanje glasova č/ć. Nešto zahtjevniji zadatak bio je niz primjera s glasovima dž/đ, pri čemu je ostvaren dvostruko slabiji rezultat. Pravopisni znakovi (zarez, crtica, razmaci) područje su na kojemu i učenici i nastavnici mogu dodatno poraditi jer se rezultati kreću u rasponu od 10 % do 48 %.

Veliko i malo slovo u primjeru Dan planeta Zemlje pravilno pišu i učenici i nastavnici, no pojedini učenici i nastavnici griješe prilikom deklinacije imenice planet deklinirajući je kao imenicu ženskog roda (planeta – planete). Imenica planet muškoga je roda i genitiv jednine glasi – planeta.

Kada je riječ o pravilnome pisanju velikoga i maloga slova u toponimu Sveti Juraj na Brijegu te etnika Osječanka, oba su tima odgovorila s 0 % točnih odgovora na navedena pitanja. Učenici su pogriješili odabirom varijante Sveti Juraj na brijegu, a nastavnici odabirom varijante sveti Juraj na Brijegu te odabirom etnika osječanka. Zanimljivo je da su učenici potpuno pogriješili i u drugome primjeru etnika – Zagrepčanin – gdje se ispitivalo i znanje o provedenoj glasovnoj promjeni. Učenici su odabrali netočne varijante Zagrebčanin i zagrepčanin, dok je Tim nastavnika na ovo pitanje odgovorio sa 76 % točnih odgovora. Ponovimo – velikim se slovom pišu sve riječi višerječnih toponima osim prijedloga i veznika, a velikim se slovom pišu i nazivi stanovnika kakva naseljenog mjesta, kraja, zemlje ili države.

Prosječan rezultat učenika iznosi 12, 9,  a nastavnika 14, 3.

Za kraj navodimo primjer pravopisnog zadatka u kojemu najčešće uočavamo pogreške u različitim seminarskim radovima, referatima, dokumentima, službenim obrascima, člancima na portalima i sl. Pitali smo koja je od ponuđenih oznaka mjesta i datuma pravopisno točna:

Među ponuđenim odgovorima, točan je odgovor c). Naime, prijedložni izraz U Vinkovcima uvijek se piše bez zareza kada slijedi datum. Prvi je primjer pod a) netočan jer između dana, mjeseca i godine nisu stavljene pravopisne bjeline, odnosno razmaci. Drugim riječima, pravopisno točno oznaku mjesta i datuma možemo bilježiti na nekoliko načina:

Dragi učenici i kolege nastavnici, zahvaljujemo na sudjelovanju u natjecanju i nadamo se da rezultati nisu obeshrabrujući, odnosno da će poslužiti kao dodatni poticaj za usavršavanje materinskog jezika!

Tatjana Dujić i Mateja Lončar