Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci

Nastavnica Ines Pavušin provela je radionicu „Kako biti ljubazan na internetu“ s učenicima 3.f razreda. 

Ciljevi radionice:

• Razumjeti što znači biti dobra osoba
• Prepoznati što sve može značiti ljubaznost na internetu

Kroz razgovor sa učenicima pokušali smo od što većeg broja učenika dobiti mišljenje o tome što uistinu znače pojmovi  „ljubaznost“ i „empatija“.

Učenici su navodili primjere i vlastito razumijevanje navedenih pojmova te zašto je važno biti ljubazan i na koje načine možemo pokazivati ljubaznost prema drugim osobama.

Nakon toga smo govorili o prednostima i manama iskazivanja ljubaznosti na internetu i kako kroz pisani tekst pružiti podršku i pokazati ljubaznost kroz komunikaciju na internetu.

Kada smo prokomentirali zadanu tematiku, učenici su se podijelili u grupe i dobili radni list iz BIG kurikuluma.

Svaka grupa je pokazala visoki stupanj empatije i osjećaj da je potrebno pružiti podršku osobama koje su potencijalno verbalno zlostavljane.

Ono što je ohrabrujuće da se nitko nije stavio u „neutralan“ položaj glede obrane i podrške ljudi koji su maltretirani na internetu. Uvijek su odabrali civiliziran način da verbalno ukore zlostavljača i daju podršku maltretiranoj osobi.

Nastavnica Julijana Mijaković provela je radionicu „Kako odrediti je li izvor vjerodostojan“ s učenicima 2.c razreda. 

Pri izradi prezentacija na zadanu temu učenici često koriste Internet kao izvor informacija. Često te informacije koriste bez provjere. Kroz ovu aktivnost su pokazali kako odabrati točnu informaciju.

Obrađivali smo temu Vratila i osovine.

Učenici su se podijelili u parove. Svaki par je dobio jedan pojam koji su trebali istražiti na internetu. Od ponuđenih izvora trebali su odabrati dva i svaki izvor provjeriti je li vjerodostojan u tri koraka: razmisli, postavi pitanja i potvrdi, svoja zapažanja su upisali u tablicu.

Pitanja za provjeru bila su:

• Razmisli je li to logično?
• Zna li ovaj izvor puno o temi?
• Od kud izvoru znanje o ovoj temi?
• Što ovaj izvor želi da povjerujem i zašto?
• Hoće li ovaj izvor zaraditi ako ga poslušam?

Nakon što su popunili tablicu potražili su iste informacije u udžbeniku te provjerili točnost dobivenih informacija.

Učenici su bili uspješni u provedbi radionice, shvatili su važnost provjere podataka koji su dostupni na internetu. Usvojili su postupak selekcije izvora podataka te izjavili da će ubuduće na ovaj način provjeravati vjerodostojnost izvora. 

Nastavnik Karlo Babić je s učenicima 4.c razreda, uz razgovor o sigurnosti na internetu, radio 3D model privjeska tablice za 3D printanje. 

Zamisao je bila da imamo i opciju 3D printanja privjesaka s dabricom, koji umjesto klasične slike ima dubinsku predodžbu slike.

Učenicima je demonstrirano u Fusion360 kako učitati sliku privjeska poput platna da po uzoru na trenutnu sliku izradimo pravo 3D tijelo.

Sama skica se sastoji od više segmenata, prva je osnovna kontura samog privjeska, dok su ostale raznoliki detalji poput ušiju, zubi, nos, noge, ruke itd. Poanta zasebnosti koje je učenicima objašnjena; jest da lakše kontroliraju 3D percepciju slike i mogu zasebno manipulirati svakim detaljem neovisno o drugom.

Proces same izrade 3D modela je stvar maštovitosti i prostorne percepcije,  te dogovora što će biti ispupčeno, što udubljeno, kakvu sjenu baca, doza ergonomije i ekonomičnost izrade. Drugim riječima planiranje unaprijed i detalja u hodu izrade modela.

Nakon izrade prvog modela model je pretvoren u STL format, koji se koristi u programima za 3D printanje i programiranje. Sami model je dostupan na dolje navedenom linku.

Potom slijedi programiranje 3D printera, prvo odabirom vrste printera, tip filamenta (PLA u našem slučaju) i definiranje parametara temperature, brzine printa, ispune bez da se uruši print ili da ima željenu krutost bez da potrošimo previše filamenta. Nakon dovršetka svih parametara, izrađen je program za printer i prebačen na isti.

Slijedi izrada prvog prototipa, printer smo zagrijali, kalibrirali i umjerili. Potom pustili u rad testni program, te pratili proces izrade. Nakon izrade prvog prototipa uočili smo da su detalji dabrice plitki na nekim mjestima, drugima preduboki, sama debljina privjeska nepotrebno veća od potrebne. Te se upustili u diskusiju koliko što podesiti za izradu idućega, koji bi služio za serijsko 3D printanje.

Ovakvo planiranje, potraga po internetu za aktualnim ili pouzdanim programima traje, kao i sama izrada. Također komentar učenika, da ne bi bilo loše ugraditi kameru i pustiti da radi prijenos uživo kada se pušta u rad.

Link za preuzimanje STL formata trenutnog modela privjeska:  https://drive.google.com/drive/folders/1uaRyFB1NVtWXY7W0f_svXMwnRSd-P_lH?usp=drive_link

Izrađeni 3D model postavljen je u računalnu učionicu i korišten prilikom radionica o sigurnosti na internetu.

Nastavnica Darija Dasović je s učenicima 1.e, 1.f, 2.e, 2.f, 3.e, 3.f i 3.j odradila radionicu "Algoritmi u službi marketinga".

Kada koristimo usluge interneta ostavljamo svoje digitalne tragove – dijelimo informacije o sebi čak i kada toga nismo svjesni. Uglavnom nismo svjesni koje informacije se prikupljaju i koje platforme te informacije prikupljaju. Podaci koje prikupljaju mrežne stranice ili aplikacije analiziraju sustavi temeljeni na algoritmima koji su u stanju obraditi ogromne količine podataka i donositi odluke na temelju rezultata dobivenih analizom. Njihov je cilj, u većini slučajeva, profiliranje korisnika ili, pojednostavljeno rečeno, prilagođavanje usluga našim individualnim potrebama. 

Nakon upoznavanja učenika s ovim činjenicama, učenici su ispunili anketu. Iz analize te ankete dobiveni su sljedeći podaci:

Što tvoja DM misli o tebi?

• TikTok ima čudno mišljenje o meni jer gledam razičite videe s obzirom na rapoloženje pa se čini kad da sam ja više osoba.
• Nema mišljenje jer nema puno podataka o meni.
• Ima moje osobne podatke (ime i prezime, email, broj telefona).
• Nema istinite podatke u meni, zna ime i prezime ali ne zna moj pravi datum rođenja. Uvijek navodim da sam punoljetna iako nisam.
• Zna da jako volim jesti i kuhati i da volim slušati pjesme.
• Amatra da sam sportaš i vrlo aktivna osoba koja se voli igrati, što je u potpunosti točno.
• Mislim da zna previše.
• Ne zna i ne prepoznaje stvari koje volim jer gledam sve i svašta.
• Zna da se bavim sportom i da me samo sport zanima.
• Misli da volim razgovarati s puno ljudi, da volim cvijeće, mačke i motore, provodim previše vremena na njoj.
• Mislim da nema previše informacija. Ne zabrinjava me to previše.
• Misli da imam 20 godina.
• Misli da sam mlada osoba i ne znam puno ljudi, ali sam ipak previše na mobitelu.
• Misli da me zanima samo fizika.
• Nema što puno misliti o meni jer ju većinom koristim za dopisivanje, pozive i dijeljenje zaniljivih sadržaja s interneta.
• Misli da sam sportaš.
• O meni misli da volim sport i igrice.
• Misli da sam ja 18-godišnjak koji voli gledati utakmice, pričati s prijateljima i snepati.
• Misli da sam punoljetan i da me razni oglasi mogu prevariti .
• Misli da sam rođena prije 25 godina.
• Mislim da o meni nema puno informacija.
• Misli da se bavim sportom, da volim praviti jela, da volim provoditi vrijeme na računalu, da me zanima što se dešava u svijetu.
• ....

Koju društvenu mrežu najčešće koristiš?

Koje se teme objava pojavljuju na tvojim društvenim mrežama?

Kakvi se videozapisi pojavljuju na tvojim društvenim mrežama?

Kakvi se oglasi pojavljuju na tvojim društvenim mrežama?

Kao korisnici, imamo mali utjecaj na to kako se informacije o nama prikupljaju i u koje svrhe. Najbolje što možemo učiniti za sebe je slijediti smjernice o digitalnoj higijeni, naučiti kako se naši podaci koriste online i dijeliti ih na što svjesniji način. Na kraju, puno toga ovisi o važećim zakonima i propisima. Europska unija pokušava utjecati na internetske tvrtke i natjerati ih da poštuju privatnost korisnika. GDPR uredba, uvedena 2018. godine, zahtijeva dobivanje privole za korištenje osobnih podataka. Godine 2023. još jedan zakon, Zakon o digitalnim uslugama (DSA), uveo je nove alate za kontrolu internetskih platformi, posebno se fokusirajući na to kako se koriste algoritmi za profiliranje korisnika. 

Pa ipak, najveća odgovornost leži na nama i našem odgovornom korištenju interneta.